Atabae 30-03-2026. Iha área natar laran Aldeia Tutubaba, observa katak iha fenómeno naturál ida ne’ebé komunidade bolu “tahu nurak mosu no nakali hanesan erupsaun”. Fenómenu ne’e refere ba bee ka lama ne’ebé sai husi rai okos, mosu ba leten ho forma burak-burak ki’ik ka mota ki’ik ne’ebé bele hamosu bolha (bubble) no dala ruma sai ho presáun ki’ik hanesan erupsaun.
Kondisaun ne’e bele akontese tanba faktór sira hanesan:
Bee ne’ebé mosu normalmenti la mos, kor maran ka mutin, no dala ruma iha odór la di’ak. Tanba ne’e, komunidade la recomenda atu uza diretamente ba hemu, tanba bele lori risku saúde.
Fenómenu ne’e iha impaktu hanesan:
Maske hanesan erupsaun, fenómeno ne’e la’ós vulkán boot, maibé liu mak prosesu naturál husi bee okos no rai. Maibé, sei importante atu:
Iha konkluzaun, “tahu nurak mosu no nakali hanesan erupsaun” iha Aldeia Tutubaba mak fenómeno naturál ida ne’ebé liga ho kondisaun rai no bee okos, no presiza manejamentu di’ak atu prevene impaktu ba saúde no moris komunidade.
#Media_Secetario_Assunto_Sociais






























Maliana, 30/01/2026 ETI Maliana, Graduasaun atu hafanun ita nia oan Graduadu sira hodi hatudu katak graduasaun laos parte final ba nia estudu maibe, dalan seidauk termina katak remata maibe estudante orientadu iha regra no iha gia husi profesor/a sira, wainhira gradua ona profesaun sira ne’e laiha ona.
Graduasaun la signifika katak aprende ka esforso hotu ona maibe graduasaun maka etapa ida nebe termina hodi lori ita ba etapa seluk nebe tuir mai no desafiu bo’ot sei hein hela ita iha oin neba. Katak esforso laos hahu ohin depois graduasaun estudante tenque para ona lae… ita hahu iha ita nia vida moris maka ohin ona tamba iha tempo ida ne’e maka ita sei hasoru desafius oi-oin, tamba ita sei sai biblioteka moris hodi emo hotu sei konsulta signifika kompletu husi tema ida ne’e maka “ Graduasaun laos final ba esforsu, maibe komesa ba esforsu nebe ita bo’ot liu tan iha moris ida ne’e.” Ho ida ne’e hatudu katak imi laos ona iha profesor/a sira nia okon maibe separa ona ho profesor/a sira, tamba obrigasaun ita bo’ot tenque hamrik mesak ona iha ita bo’ot nia ain leten, hodi bele hare ba ita bo’ot nia futuru.
Atu fo duni intesaun nebe klean tuir nia kontestu katak uma ne’e hamrik persija nia fundasi nebe maka forte.
Iha diskursu Secretario Asunto Sosiais nebe partisipa iha serimonia Graduasaun hateten katak hare ba lia fuan nebe maka hakerek ona katak “Ami Sei la Haluha” hatudu katak ohin gadua no remata iha fatin ida ne’e hanoin fali saida maka aban hau atu halo, hodi fo hela mensajen ba graduadu sira katak responsabilidade bo’ot ida katak persija hatudu atetude dedikasaun nebe durante ne’e imi hetan. Hare ba era teknolojia nebe modernu ona persija mos adopta ho kondisaun nebe bele motiva no hanorin ita hodi bele hakat itua-ituan tuir kbi’it nebe ita iha maibe labele obriga a’an atu sai hanesanema seluk.







Maliana, 13 de Janeiro 2026 hetan visita kortezia husi S.E Presidente da Republica de Timor Leste iha Escola Colegio Infante de Sagres Maliana, akompanha mos visita especial ida ne’e Secretario Municipal dos Asunto Sosiais, Administrador Posto Maliana, Diretor/a Servico Municipal, Presidente CCLN Bobonaro, Comandante Policia PNTL Bobonaro, Comandante Forca F-FDTL Destakamento Tunubibi.
Iha visita espesial refere S.E Presidente da Republica hato’o hela mensajem ba estudante hotu katak: atu sai ema nebe’e matenek, kualitativo no responsabildade persija Estuda-Estuda no Estuda maka’as, atu nune’e ba futuru bele ukun rai ida ne’e ho dedikasaun nebe diak. Hare ba tempo ida agora iha ita nia rai ne’e titulu ba Diploma, Lisensiatura, Majestrado no Dotoramento komesa barak dadaun ona, diferensia ho tempo uluk ita nia rekursu ba hirak ne’e menus no sei laiha, hirakk ne’e kaer ukun tamba lideransa nebe uluk kontribui ba nasaun ida ne’e hahu kedan husi 1975 to’o 1999 to’o mai fali lideransa nebe hahu iha 2002 wainhira maun bo’ot Xanana sai Presidente da Republica no Dotor Mari Alkatiri sai nudar Primeiro Ministro, simu ba ida ne’e nebe konsekuensia,violensia noventa nove sunu a’at hotu ahu kedesan deit makai ha, hahu husi neba to’o tama ASEAN.
Agradece tebe-tebes ba uma kreda/igreja. Tamba igreja maka hahu tempo Portuguesa ba loke escola ida ne’e no loke Colegio Soibada. Hahu husi nebe igreja maka adopta lian tetun desde tempu luta ba ukun rasik a’an no to’o ohin loron sai lingua Nasional, tamba lingua tetun uluk sei sai lingua minoritario so etniku linguistic mambae maka sai lingua bo’ot liu iha tempo uluk.
Maibe ho misionario Portuguse ho misionario Timor oan sira liu-liu iha durante tempo luta to’o agora maka tetun sai ona lingua ida ita bele dehan moderno, lingua operasional, lingua funsional ituan tamba ita hare lingua tetun lia fuan barak mai husi Lingua Potuguesa.
Husi parte seluk Diretor Escola Colegio Infante de Sagres Maliana, Padre Norberto iha lia fuan bemvindo introdus konaba presensa encola refere. Escola ne’e hari iha rai Maliana desde 13 de outubro 1948 nebe iha tinan kotuk selebra ona 77 anos presensa escola ida ne’e no iha inisio ida ne’e Amo Dom Martinho da Costa Lopes maka muda escola ida ne’e husi Bobonaro mai iha Maliana e nia hela iha Maliana durante tinan rua iha rai Aidabalete nebe oras ne’e dadaun hari cede suco Lahomea ba. Iha lideransa Amo Matinho da Costa Lopes nia hahu escola ida ne’e iha rai nebe agora dadaun escola ne’e hamrik bah o rai naran Lugululi.
Hahu uluk iha fulan Novembro 1949 Amo Martinho da Costa Lopes mai hela ona iha ne’e, no iha dia 12 de Outuro 1950 estudante no profesores sira besik ema 500 komesa hahu formasaun iha fatin ida ne’e.
Colegio Maliana ninia imfraestrutura sira hari durante tinan 10 nia laran, hahu 1950 to’o mai iha 1960 no iha tinan ida ne’e mos iha festa amo Hendriqueano Infante nebe halo tinan 500 nebe governador iha momentu neba hamotuk ho Bispo iha momento ne’eba mai inagura Colegio Infante de Sagres Maliana h onia padroero Dom Hendrique Infante de Sagres.
Escola ida ne’e funsiona durante iha tempo Portuguesa durante tinan 25 nia laran hahu 1969 to’o 1975 molok funu. Depois de funu Colegio ida ne’e abandonado iha momentu ruma militares Indonesia maka mai uja fatin ida ne’e hanesan sira nia abrigu no iha tinan 1982 Padre Bervita sira ho Bispo Dili nia autorizasaun mai kontinua loke hikas eskola ida ne’e ho SMP no SPG nebe ikus mai nakfilak ba Secundaria Geral, e padre Bervita sira kaer eskola ne’e to’o mai iha 2014.
Iha tinan 2014 tamba nesesidade Diocese Ninian nebe atu loke Seminario Minor hodi deside atu fo ba iha Padre Diosejano sira nia kaer, e hahu iha tinan 2017 Colegio Maliana loke mos Seminario Minor nebe simu kandidatu sira hodi eskola iha fatin ida ne’e ne’ebe prepara ba atu sai padre iha aban bairua nian.
Eskola ida ne’e desde hari laos atu forma deit ema nia kakutak maibe liu-liu iha valores, iha karakter no iha servi atu hola parte iha misaun servi ba povo, atu mos liberta povo husi kiak no beik. Bispo Maliana hare eskola ida ne’e hanesanmos momentum ida atu bele kontribui diak liu ba rai doben Timor Leste liu husi edukasaun ida nebe kualidade.










Ohin dia 08 de Janeiro 2026, ekipa apoio pakote emergencia responde ona ba komunidade iha Suco Aidabaleten, Posto Administrativo Atabae nebe hela fatin hetan estragus husi inundasaun nebe akontese iha dia 05/01/2026 liu ba, impaktu husi udan ben bo’ot, ho nune’e APA Atabae nafatin “Agradese ba ekipa husi Municipio no Nasional nebe bele responde lalais ba komunidade nebe afetadu, masque sasan barak maka lakon no la konsege salva maibe graca de deus la halakon komunidade ida nia vida” Terik APA Atabae iha distrusaun material pakote emergencia.
Lalaok natureja nebe ita ema tenque simu realidade ida ne’e ho fuan no laran, buat hotu ne’e akontese tamba ita ema nia atetude ou lalaok rasik no ida fali mai husi lamentasaun komunidade rasik katak relasaun ho konstrusaun nebe maka ita nia estado halao agora em partikular ita hare liu ba iha konstrusaun ponte sira, realidade akontese katak udan ben tau lori material bobot sira mai husi foho, taka ou satan netik be’e dalan no be’e halai fatin laiha entaun tenque halai sae fali ba area komunidade sira nia hela fatin, aproveita iha biban ida ne’e presensa husi Autoridade Nasional, Autoridade Municipio persija hare ba kestaun hirak ne’e hodi tau kestaun ba desemvolvimento iha futuru mai, tamba ita lakohi akontesimentu sira hanesan ne’e mosu iha tinan-tinan no fatin nebe hanesan.
Akontesimento ida ne’e ita hotu la espera nebe, husi parte Municipio depois de hetan nomeasaun husi PAM orinte Secretario Asuntu Sosiais akompanha ekipa husi APC, PCM, CVTL hodi desloka kedan ba area refere hodi distribui material emergencia ba komunidade nebe afetadu ba inundasaun nebe akontesi iha semana liu ba. Distribusaun hirak ne’e baseia ba dadus nebe ekipa observa no alista baseia ba tipu estragus tuir nesesidade nebe komunidade ne’e rasik infrenta, hato’o husi Secretario Asunto Sosial.
Cruz Vermelha Timor Leste laiha buat ruma maka barak liu, maibe Cruz Vermelha ate adata serviso hamotuk ho Autoridade Protesau Civil atu bele fo tulun ba populasaun sira iha situasaun nebe governo persija Cruz Vermelha nia presensa, tamba ida ne’e ho oportunidade ida ne’e atu fo hanoin ba komunidade afetadu sira katak hahu agora ba oin ita hotu-hotu tenque muda ita nia hahalok no atetude sira iha autorijasaun de ambiente, tamba dala barak ita laiha konsiensia entaun situasaun sira ne’e sempre akontese, tenik coordenador CVTL Nasional.
Iha parte seluk fatin akontesimentu nebe maka komunidade hetan estragus kompanha komesa normalija fali ona ponte nebe intupidu no normalija fali be’e mota hali tuir ninia fatin. Maibe husu nafatin komunidade nebe hela besik iha area nebe afetadu atu nafatin atensaun no kuidadu wainhira udan bo’ot atu nune’e bele fo seguransa nafatin ba ita ida-ida nia vida.










Ministerio Solidaridade Sosial e Inclusao no Centro Solidaridade Sosial e Inclusao de Bobonaro halao sorumutu avaliasaun ba implementasaun aktividades no programa sosial ne’ebe maka MSSI implementa iha Municipio Bobonaro.
Partisipa mos iha sorumutu refere Administrador do Posto nain 6, xefe do Sucos, commando PNTL, F-FDTL, parte relijiosos, director serviso Municipal no delegasaun teritoriais sira.
Objetivo husi sorumutu ida ne’e atu asegura implementasaun programa no aktividades MSSI nian, ba ema ho bens star sosial iha Municipio Bobonaro, inklui progresu atendementu sosial ba komunidade engeral no espisifikamente ba grupu vulnerable sira hodi hetan protesaun sosial no dignifika sira nia dignidade umano , iha sosiadade nia let sein diskriminasaun.
Tetu ba situasaun hirak nebe mensiona importante ba funcionario no parte relevantes hirak ne’ebe halao serviso iha asuntu sosia latu bele hatene progreso no obstaklu ne’ebe durante ne’e hasoru, no bele Hadia diak liu tan progresu atendemento sosial iha tinan 2026 ne’e nia laran. Sorumutu refere halao iha salao Administrasaun do Posto Maliana iha dia 07/01/2026


Bobonaro, 06 de Janeiru de 2026, Autoridade lokal ho komunidade sira husi sucu Ritabou, Posto Administrativo Maliana, Municipio Bobonaro. Halo audensia ho Sua Excelencia Presidente Autoridade Municipio Bobonaro Sr, Paulo Moniz Maia.Lic.Dir. ho Secretario Planeamento Autoridade Municipio Bobonaro.
Iha audensia ne,e koalia konaba projeitu irigasaun Genumatan iha suku Ritabou Posto maliana, nebe mak kaer husi kompania Bia Basan Mogen Unip.Lda,
Komunidade sira nia ejijensia ba Presidente Autotidade Municipio katak sira preokupa ho kompania refere seidauk finaliza projeitu refere hodi fo impaktu ba komunidade sira atu halo natar iha tempo udan, ho nune komunidade sira husu atu bele aselera lalais, se lae tinan ida ne,e komunidade sira iha suku Ritabou sei labele halo Natar nebe mak babain sira utiliza ba.
Iha audensia ne,e ikus hetan rejultadu nebe mak diak, no husi kompania konkorda no kolabora hamutuk ho komunidade sira atu bele finaliza lalais projeitu refere.
Remata @sorotan Media PAM Bobonaro.




© 2026 Autoridade Município de Bobonaro