𝐄𝐍𝐊𝐎𝐍𝐓𝐑𝐔 𝐂𝐎𝐍𝐒𝐄𝐋𝐇𝐎 𝐂𝐎𝐑𝐃𝐄𝐍𝐀𝐒𝐀𝐔𝐍 𝐌𝐔𝐍𝐈𝐂𝐈𝐏𝐀𝐋 ( 𝐂𝐂𝐌 ).

10 February 2026

Maliana, 09 Fevereiru 2026, Conselho Cordenasaun Municipal (CCM) Bobonaro hala’o enkontro kordenasaun iha Salaun Maria Tapo Administrasaun Munisipal Bobonaro. Enkontro ne’e ho objetivu atu hametin kooperasaun entre instituisaun governamentál sira iha nivel munisipál, hodi asegura implementasaun programa dezenvolvimentu la’o ho di’ak no tuir planu ne’ebé define ona.

Presidente Autoridade Munisipal Bobonaro, Paulo Moniz Maia, Lic. Dir, iha ninia intervensaun fó enfáze ba dirijentes sira atu kordena, avalia no hametin liña kordenasaun servisu. “Enkontro ida ne’e atu  hametin liña koordenasaun hodi hare progresu servisu, susesu nomos dezafius ne’ebé servisus Munisipais ho delegasaun servisu sira infrenta”. Nia hatete.  

Iha okaziaun ne’e Presidente Autoridade Munisipál Bobonaro hateten katak enkontro KKM importante loos atu garante katak servisu públiku ne’ebé fó ba komunidade la’o ho efetivu no responde ba nesesidade povu. Nia mos hato’o apelu ba instituisaun hotu atu kontinua servisu hamutuk ho espírito responsabilidade no transparénsia.

Enkontro ne’e hetan partisipasaun husi Presidente Autoridade Munisipál Bobonaro, núdar Presidente Konsellu Kordenasun, Sekretariu Munisipal nain tolu (3), Diretor/a Servisu Munisipal, Diretor Delegasaun Territorial, Administrador Posto 6, representante xefe Suku 6 husi Posto 6 no ajénsia relevante sira iha munisipiu Bobonaro. Durante reuniaun, partisipante sira diskute kona-ba progresu implementasaun programa governu, desafio sira ne’ebé enfrenta, no estratéjia atu hadia koordinasaun inter-institusionál.

Liuhosi enkontro ida ne’e, espera katak koordinasaun entre setor sira iha nivel munisipál bele aumenta no kontribui ba dezenvolvimentu sustentavel hodi prepara simu politika desentralizasaun administrative iha Munisipiu Bobonaro.

Ohin loron Sesta 6 Febeereiru 2026, Ekipa Ponto Fokal Portal Munisipal hala’o enkontro kordenasaun ida hodi haforsa servisu iha Portal Munisipal, enkontru ne’e realiza iha sala reuniaun Munisipal, ho partisipasaun husi Ponto Fokal sira iha kada Servisu Munisipais nomos Delegasaun Teritorial. Enkontro ida-ne’e nia objetivu atu hametin koordenasaun no hadi’a kualidade jestaun informasaun iha Portal Munisipal.

Iha diskusaun, ekipa Ponto Fokal sira fahe esperiénsia kona-ba prosesu atualizasaun dadus, publikasaun notísia, no dezafiu sira ne’ebé hasoru iha implementasaun servisu Portal Munisipal. Sekretariu Asunto Sociais, nu’udar responsável sublinha katak Portal Munisipal sai hanesan meiu importante atu fornese informasaun ofisiál ba komunidade no instituisoens relasionadu sira.

Enkontro ne’e mos koalia kona-ba padraun servisu, regularidade atualizasaun kontéudu, no uza tecnologia informasaun ho efisiénsia no responsabilidade. Ekipa hatudu kompromisu atu fó atensaun liu ba verifikasaun dadus antes publikasaun, hodi garante informasaun ne’ebé loos no aktual.

Alénde  husi ne’e, partisipante sira simu orientasaun kona-ba partilha tarefa no papel ida-idak iha prosesu jestaun Portal Munisipal, hodi evita duplikasaun servisu no aumenta produtividade. Koordenasaun ne’e espera bele hamoris servisu ekipa no fó rezultadu di’ak liu ba institusaun.

Ho hala’o enkontro kordenasaun ida-ne’e, Ekipa Ponto Fokal Portal Munisipal espera bele haforsa kolaborasaun entre servisu sira no hadi’a kualidade informasaun públiku iha Portal Munisipal, nune’e komunidade bele asesu informasaun ho fasil no transparente.

Maliana, 02 de Fevereiro de 2026, Sekretariu Autoridade Administrasaun no Finansas Munisipiu Bobonaro Simu Representante husi WaterAid ho Direktur SMASA Ne’ebe mai Apresenta Programa WaterAid Nian ne’ebe Kolabora no Serviso Hamutuk ho SMASA atu Hala’o iha Munisipiu Bobonaro iha tinan 2026 nia Laran.
Programa Refere Maka Hanesan; Sosializasaun ka Programa Kona ba “Be’e e Saneamentu Igiene, Ne’ebe Hetan Suporta husi Governu Australia.
Iha Biban ida ne’e mos Sekretariu Autoridade Administrasaun No Finansas fo Apoio Tomak ba Programa ne’e no Fo Orientasaun ba Direktur SMASA atu akompanha no Kolabora nafatin ho WaterAid atu nune’e programa nee Bele Succeso

#Media_Secretario_Administrasaun_e_Financas

“𝐏𝐚𝐫𝐬𝐞𝐫𝐢𝐚 𝐍𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐃𝐞𝐳𝐞𝐧𝐯𝐨𝐥𝐯𝐢𝐦𝐞𝐧𝐭𝐮 (𝐊𝐞𝐦𝐢𝐭𝐫𝐚𝐚𝐧 𝐍𝐞𝐠𝐚𝐫𝐚 𝐛𝐞𝐫𝐤𝐞𝐦𝐛𝐚𝐧𝐠 (𝐊𝐍𝐁)) 𝐭𝐢𝐧𝐚𝐧 𝐚𝐤𝐚𝐝é𝐦𝐢𝐤𝐮 𝟐𝟎𝟐𝟔/𝟐𝟎𝟐𝟕.”

Ministériu Ensino Superior, Siênsia no Kultura (MESSK) liu husi Unidade de Parseria no Kooperasaun (UPK), hakarak informa ba públiku katak 𝐆𝐨𝐯𝐞𝐫𝐧𝐮 𝐑𝐞𝐩ú𝐛𝐥𝐢𝐤𝐚 𝐈𝐧𝐝𝐨𝐧é𝐳𝐢𝐚 liu hosi Embaixada Repúblika Indonézia, oferese 𝐁𝐨𝐥𝐬𝐚 𝐄𝐬𝐭𝐮𝐝𝐮 𝐊𝐨𝐦𝐩𝐥𝐞𝐭𝐮 ho programa “𝑷𝒂𝒓𝒔𝒆𝒓𝒊𝒂 𝑵𝒂𝒔𝒂𝒖𝒏 𝑫𝒆𝒛𝒆𝒏𝒗𝒐𝒍𝒗𝒊𝒎𝒆𝒏𝒕𝒖 (𝑲𝒆𝒎𝒊𝒕𝒓𝒂𝒂𝒏 𝑵𝒆𝒈𝒂𝒓𝒂 𝒃𝒆𝒓𝒌𝒆𝒎𝒃𝒂𝒏𝒈 (𝑲𝑵𝑩)) 𝒕𝒊𝒏𝒂𝒏 𝒂𝒌𝒂𝒅é𝒎𝒊𝒌𝒖 2026/2027.” Bolsa Estudu KNB nu’udar programa ida ne’ebé finansia tomak ba estudante internasionál sira husi nasaun ne’ebé dezenvolve hela, inklui Timor-Leste, atu hala’o estudu iha nivél 𝐋𝐢𝐬𝐞𝐧𝐬𝐢𝐚𝐭𝐮𝐫𝐚, 𝐌𝐞𝐬𝐭𝐫𝐚𝐝𝐮, 𝐧𝐨 𝐃𝐨𝐮𝐭𝐨𝐫𝐚𝐦𝐞𝐧𝐭𝐮 iha universidade selesionadu sira iha Indonézia.

𝐈𝐧𝐟𝐨𝐫𝐦𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐤𝐥𝐚𝐫𝐮 𝐫𝐞𝐥𝐚𝐬𝐢𝐨𝐧𝐚 𝐡𝐨 𝐁𝐨𝐥𝐬𝐚 𝐄𝐬𝐭𝐮𝐝𝐮 𝐧𝐞’𝐞 𝐛𝐞𝐥𝐞 𝐚𝐬𝐞𝐬𝐮 𝐢𝐡𝐚 𝐎𝐤𝐨𝐬:

1. Prosesu aplikasaun no informasaun detallu kona-ba kritériu elejibilidade, programa estudu ne’ebé disponivél, prosedimentu rejistu, no prazu sira bele asesu iha website ofisiál programa nian iha enderesu tuirmai ( bele tama iha link):

Https://knb.kemdiktisaintek.go.id

2. Termu no Kondisaun sira ba Elejibilidade no Data Submisaun Aplikasaun:

https://mescc.gov.tl/…/bolsa-estudu-indonezia-parseria…

3. Dokumentu Ofisiál ba Bolsa Estudu refere:

https://mescc.gov.tl/…/BOLSA-ESTUDU-INDONEZIA-Parseria…

4. Bele mai hare iha kuadru avizu MESCC, Avenida Marginál no. 4 Colmera – Dili, Timor Leste ka Bele mai diretamente iha eskritóriu UPC-MESCC, iha oras serbisu nian.

Mak ne’e deit, Ba ita bo’ot sira nia atensaun ami hato’o obrigadu wain.

Loron sesta feira 23/01/2026

Inaugura ona uma/fatin ida nebe atu rai fini ba, iha area Suco Ritabou Posto Administrativo Maliana, tuir relatorio nebe Presidente Asosiasaun Nasional Produtor Fini Komersial Timor-Leste (ANAPROFIKO) hato’o katak uma nebe inaugural dadaun ba hetan suporta husi Governo Nova Zelandia liu husi Embaixadora nebe iha Timor Leste ho total fundus ba renovasaun uma refere hamotuk Dolares Americano $ 15.773,00.

Iha parte seluk governo Nova Zelandia mos apoio fatin hanesan iha Municipio tolu iha parte weste neba ho tipo apio maka renovasaun ba fatin rai fini nian. Objetivo husi fatin ida ne’e atu bele asegura no fo seguransa ba fini nebe qualidade hodi bele fornese fali ba agrikultor sira uja ba tinan naruk nian.

Presidente akresenta katak “fini maka hanesan onestidade” ho nia lema katak “Laiha fini laiha moris” tamba hare fila fali ba kotuk tempo avo sira nia fini sempre rai iha au ou butir hodi bele asegura fini nia qualidade ba future nian. Maibe depois de 2016 mai leten liu husi parseiru ida nebe hanaran Fini ba Moris (Sed of Live) hamotuk ho governo halo ona peskisa kona ba fini nebe qualidade ate to’o iha 2022 entrega ona ba Timor oan maka kaer rasik programa peskisa refere to’o ohin loron.

Hare ba susesu husi projeto fatin rai fini ida ne’e nebe hetan apoio ou fundus husi Governo Nova Zelandia liu husi Embaixadora nebe iha Timor Leste, tuir montante nebe mensi ona iha leten tuir proposta nebe hato’o on aba Embaixadora no konsege aprova orsamento tuir saida makai ta husu ba. Husi total fundus ida ne’e fahe ba Municipio hat hanesan Lauem, Manatutu, Ainaro inklui Bobonaro. Kada Municipio Asosiasaun rua maka sai benefisiario no kada asosiasaun sei heta fundus ba renovasaun fatin rai fini ho montante Dolar Amerikano $ 1,931.00 no husi apoio nebe benefisia ba parte Asosiasaun rua maka remata ona no seluk kuase atinji ona 50%. Husi fundus hirak ne’e sei fahe ba item: batako,sementi, kalen inklui tinta. Osan nebe mai husi Embaixada ne’e sobele preve ba item hirak ne’ebe temi iha leten no sei la tolera atu uja fali ba item seluk. Maibe item seluk hanesan ai-kuda-kuda, kosen, besi, triplex, pregu, fatuk raihenek, inklui transporte ne’e mai husi Asosiasaun ne’e rasik ho total $ 0,07 cent kada membru hodi bele responde ba item hirak nebe la tama iha fundus nebe apoio husi Governo Nova Zelandia.

Partisipa iha serimonia inagurasaun refere husi Secretario Asunto Sosiais, Presidente Anaprofiko Timor-Leste, Diretor Servisu Municipal Agrikultura representa xefe departamento Extensionista, Xefe do Suco Ritabou no Raifun.

Iha opurtunidade ida ne’e chefe departamento Extensionoista akresenta katak iha Asosiasaun barak maibe membru sei pasivo no la tau konsiderasaun ba programa nebe governo forma ona. Tamba hetan fiar ona husi governo liu husi ANAPROFIKO hodi bele halao serviso iha Asosiasaun ida ne’e, tamba kbi’it tomak nebe Asosiasaun prepara fatin no fini bodik ba ita nia agrikultur iha Suco ida ne’e, Posto ida ne’e espesial ba Municipio Bobonaro.

Iha parte seluk Vice Presidente ANAPROFIKO hateten katak susesu ida ne’e membru Asosiasaun hetan moa apoio husi Autoridade, media, lideres komunitaria nebe pertense ba Suco iha area nebe Asosiasaun hari ba.

#Media Sec.AssOr

Serimónia intrega fatin ba projetu konstrusaun Edifísiu Tribunal Judisiál hala’o iha Suku Holsa, Postu Administrativu Maliana, Munisípiu Bobonaro, iha loron sesta feira, 23 de Janeiru 2026. Atividade nee lidera husi ekipa presidente tribunal rekursu, ho partisipasaun husi sua excelencia Presidente Tribunal Rekursu. Sr,Dr. Afonso Carmona, sua excelencia Presidente Autoridade Municipio Bobonaro. Sr, Paulo Moniz Maia, Lic.Dir, director geral Tribunal Recursu, Segundo komandante PNTL Municipio Bobonaro, director Obras Publica, Director Terras e Propriedade, Director Agrikultura, Administrador posto Administrativo Maliana, Autoridade local, ekipa husi ADN, no mos ekipa husi kompania 𝑱𝑨𝑵𝑮𝑺𝑼 𝒁𝑯𝑼𝑶𝑿𝑼 𝑪𝒐𝒏𝒔𝒕𝒓𝒖𝒕𝒊𝒐𝒏 𝑳𝑻𝑫.

Objetivu husi intrega fatin nee mak atu hahú prosesu konstrusaun edifísiu tribunal nian, ne’ebé sei aumenta servisu justisa nian ba komunidade iha área Maliana Municipio Bobonaro. Iha sermónia nee, autoridade sira hateten katak, projetu ida nee importante atu aproxima servisu tribunal ba povu no fortalece sistema lei no justisa iha nivel lokal.

Iha intervensaun sua excelencia Presidente Autoridade Municipio Bobonaro, Sr, Paulo Moniz Maia haktuir katak:

Nudar Presidente Autoridade hau sente kontente no orgulho tamba bele iha tan tribunal primeiru instansia ida nebe mak atu estabelese iha Municipio Bobonaro. Ho existensia ida ne’e bele garantia asesu nebe mak besik liu tan ba povu iha Municipio Bobonaro. Hau nia agradesemento bo’ot ba sua excelensia Presidente Tribunal Rekursu, ne’ebe ho matenek no laran luak hodi deside no koloka tan edifisiu Tribunal ida iha municipio Bobonaro, hanesan Autoridade sei komprimitidu atu bele fo apoio tomak ba prosesu konstrusaun ida ne’e.

projetu ida nee sei fó benefísiu boot ba komunidade sira, liu atu asesu ba servisu judisiál. Hanesan presidente Autoridade, espera katak konstrusaun sei lao tuir planu no remata tuir tempu ne’ebé determina ona.

@# Remata Media Presidente Autoridade Municipio Bobonaro.

Ohin Sexta-Feira, 23 de Janeiro 2026, Funsionarios Autoridade Municipio Bobonaro husi Gabinete Presedente, Diresaun Financas, Diresaun Aprovisionamento, Diresaun Patrimonio e Logistic, Diresaun Administrasaun e Recurso Humano, Diresaun Agencia Planeamento no Diresaun Agencia Fiskalizasaun Halao Limpiza iha Edificio Autoridade Municipio Bobonaro.

Loron Sexta-feira 23 de Janeiro 2026, horas: 14.00 htl, fatin: Salao Centru Integrado Mota-Ain realiza encontro coordenasaun entre dirijente Autoridade Munisipio Bobonaro (Secretario Planeamento Investimento e Dezenvolvimentu Integradu, Diretor Agencia Planeamento, Diretor Obras Publicas e Transporte, Diretor Gestao Mercado e Turismo, Administrador Posto Administrativo Balibo no Chefe Suku Batugade) ho dirijente sira Centru Integrado Mota-Ain (Chefe Alfandega, Comandante Imigrasaun, Comandante Transito, Chefe DNTT, Chefe MCI no Coordenador Centru Integrado Mota-Ain) hodi koalia hamutuk kona ba espaso sira iha Centru Integrado Mota-Ain, para bele jere hodi recolha taxa ruma husi estasionamento nian.
Objetivu marka audensia ne’e bazeia ba orientasaun husi Presidente Autoridade Munisipio Bobonaro nian.
Informasaun sira ne’ebé recolha iha encontro coordenasaun ho dirijente sira iha Mota-Ain mak hanesan tuir mai:

  1. Chefe Alfandega informa katak Diretor ne’ebé responsabiliza iha area ne’e sei tun ba Dili, hela deit ami ema tekniku, la iha kompetensia atu deside espaso ne’ebé hodi recolha taxa no hakarak informa ba ita hotu katak kareta boot sira ne’ebé tama husi Alfandega mos recolha taxa, husi Policia Transito mos recolha taxa no husi DNTT mos recolha taxa. Area ne’e mos iha movimentu internasional, karik atu aplika tan taxa ruma presiza iha diskusaun diak ho dirijente sira iha nivel nasional, atu nune loron ikus labele mosu desentendimentu entre ita ho ita nia vizinho Indonesia. Informa mos karik bele Autoridade Munisipio Bobonaro bele kria kondisaun balun iha liur Centru Integrado nian, hodi recolha taxa estasionamento nian ba kareta no motorizadas ne’ebé kada loron aumenta ba beibeik.
  2. Comandante Imigrasaun, ami la iha kompetensia atu jere espaso Centru Integrado Mota-Ain, maibe hanesan Cidaduan bele fo ami nia hanoin katak Centru laran bele tau sinal ruma no kria kartis para recolha taxa estasionamento husi kareta no motorizadas ne’ebé tama sai iha Centru Integrado Mota-Ain.
  3. Comandante Policia Transito ható katak kareta sira ne’ebé tama selu iha taxa no ami la iha kompetensia atu halo tan estasionamento iha ne’e.
  4. DNTT mos hanesan, ami la iha kompetensia, ami ema tekniku no ami sujere ba Autoridade Munisipio Bobonaro bele halo coordenasaun ho dirijente sira iha nivel nasional.
    Rezultadu encontro coordenasaun:
    Presiza iha coordenasaun diak ho dirijente sira iha nivel nasional, antes atu deside liu espaso sira iha Centru Integrado Mota-Ain nian, atu nune karik realiza bele fo satisfasaun ba ema hotu.
    Obrigado wain.

#Media_Sec_PIDI

Hanesan lider komunitaria iha suco Lahomea sei la fuan bo’ot ho valor no resultado nebe 2025 hetan hanesan manan nain no pioner ba iha primeru lugar nudar suco nebe hetan pontu bo’ot liu husi suco 50 iha Municipio Bobonaro liu husi ekipa avaliador Municipal Komposto husi Secretario Municipal Asunto Sosiais, Diretora SM Apoio ONG, Director SM Saude, Director SM Educasaun, Director SM SMASA no PNTL Bobonaro. Tamba liu husi avaliasaun ida ne’e atu bele fo hanoin mai ami nudar xefe do suco hodi bele Hadia liu tan serviso ba atendementu iha suco liu-liu ba povo no rai doben ida ne’e ba futuru. Maibe liu husi avaliasaun ida ne’e atu bele atu bele kompleta fila fali saida maka baa mi sei minimu, tamba nudar xefe do suco ho nia funcionario hirak nebe baka hahalo serviso iha fatin ida ne’e seidauk perfeitu, atu nune’e ba oin halao serviso tuir nalan nebe, ba iha nebe no halo saida tuir kna’ar no responsabilidade nebe povo fo ona konfiansa mai ami.

Liu husi biban ida ne’e marka presensa mos representante APA Maliana liu husi xefe departamento sosial Posto nia, hateten katak serviso nebe durante ne’e lideransa komunitaria sira halao liu-liu hetan apoio husi funcionario suco nain hat, hare katak tuir duni mata dalan nebe iha no tuir enquadramento nebe vigor iha ita nia nasaun Timor Leste.

Resultado husi avaliasaun ida ne’e maka sai hanesan sasukat ida ba funcionario suco sira atu bele Indika serviso tuir duni saida makai ta bele obedese ba iha ita nia fiar tuir kna’ar no responsabilidade nebe ita hetan.

Liu husi resultado nebe hetan iha biban ida ne’e halao enkontro evaluasaun hodi bele prepara daik liu tan serviso ba oin. Partisipa iha avaliasaun refere Secretario Asunto Sosial, APA Maliana representa husi xefe departamento sosial, Diretor Educasaun, Diretor SMASA, Diretora Apoio ONG no Comunitaria no xefe Aldeia, konselu lia nain nebe pertense ba suco Lahomea.

Liu husi biban ida ne’e mos xefe do suco no lia nain husi suco Lahomea halao kultura hodi bele simu fali matak malirin ba resultadu nebe suco ida ne’e hetan ona.

Udan bo’ot iha dia 05/01/2026 estraga komunidade iha area ponte miguir, No Tutubaba nia uma, sasan barak maka maka hetan estraga husi mota nebe sae ba komunidade. Ho ida ne’e depois de hetan tia informasaun husi Administrador do Posto Atabae, Secretario Asunto Sosiais hamotuk ho ekipa Protesaun No. desastre Naturais ba identifika kedan uma No. sasan komunidade nebe hetan estragus husi inundasaun refere.

Husi identifikasaun refere mota sae tamba ai bo’ot nebe be’e mota lori husi foho mai taka metin ponte hodi nune’e fo impaktu ba be’e halai sae ba area komunidade nia hela fatin.

Iha parte migur uma kain 8 maka hetan estragus no persija hetan apoio emergensia, aleinde ne’e mos merkado nebe governo prepara tia ona hetan hotu estraga.

Iha parte seluk iha aldeie Tutubaba, be’e sae komunidade barak nia uma no hetan estraga kuase uma kain 27 husi parte Protesaun sivil identifika ona no iha tempu badak si hetan apoio humanitarian baseia ba nesesidades husi komunidade afetadus husi inundasaun refere.

© 2026 Autoridade Município de Bobonaro