Perfil Administrador Posto Administrativo Cailaco

Naran : Rodolfo da Cruz
Fatin no Data Moris : 09 Maio 1975
Estadu Sivil : Barlakiado
Sexu : Mane
Relijiaun : Katolika
Nasionalidade : Timorense
Hela Fatin Atual : Aldeia Mude Suku Meligo
Edukasaun Literaria : S2
Pozisaun : Administrador Postu Cailaco
Nú. Telefone /wa : 7730 4177 / 7661 9007
Email : dacruzely@yahoo.com
Estrutura Posto Administrativo Cailaco

I. Introdusaun
Agradese ba Nai Aman Santo liu husi Nia tulun ami bele hakerek Profile Posto Adminsitrativu Cailaco ba tinan 2025 ho diak. Livru profile ida ne`e dezenvolve ho transparansia kona-ba informasaun geral ne`ebé relevante ho Administrasaun públika hanesan Mapa postu Administrativu. Historia Postu Administrativu,geografia ,total populasaun tuir dadus monografia tinn 2025 nomos dadus finanseiru ,dadus infentarias no atividade sira,nune`e sai hanesan dokumentu importante ida ba komunidade tomak no instituisaun relevante sira ba planu dezenvolvimentu ida ne`ebé diak liu ba Postu Administrativu Cailaco partense ba Munisipiu Bobonaro. Area juridiku Postu Administrativu Cailaco lidera husi Administrador Postu Administrativu ho Xefe Lokal nain hat ( 4 ) maka, Xefe Lokal Administrasaun,Finansas,Planeamentu ho Dezenvolvimentu Komunitaria nomos linhas Ministerial destakadu iha Ppostu ida ne`e ho orgaun sira hanesan delegadus/as Aldeia,konselhu Suku orgaun aas liu iha Ppstu maka hanesan ASPA orgaun hoirak ne`e sei servisu hamotuk hakaas`an atu kordena ba malu hodi buka tuir no identifika problema no prioridade ne`ebé maka komunidade sira imfrenta iha sira nia moris lor-loron.
Posto Administrativu Cailaco hari iha rai tetuk no foho leten nia hakmatek haleu foho Calimau/Lesululi no Loelaco ,ne`ebé kompostu husi suku walu ( 8 ) no Aldeia ( 24 )mak hanesan Suku Raiheu ( Aldeia Oho-Ana,LeteAitutu no Daru-Asa ) ,Suku Atudara ( Aldeia Atubuti,Tuturema,Nuapu no Biateho ), Suku Goulolo ( Aldeia Suri-ubu,Malelia no Ilat Bote), Suku Guenolai ( Aldeia Melemaga,Tirimoso no Biaboro ),Suku Meligo ( Aldeia Mude,Berleu,Liabote no Daulelo), Suku Manapa ( Aldeia Lugululi,Tapomeak no Tatelori ),Suku Daudo ( Aldeia Saeheu no Cauloklete ), Suku Purugua ( Aldeia Heda no Lesupu ) ho Total Populasaun 14,835 habitantes no xefe da Familia hamotuk 3,371 ( Dadus 2025).
Hato`o Obrigadu wain ba xefe Servisu Finansas,Planeamentu ho Dezenvolvimentu Komunitaria nomos xefe Suku,Xefe Aldeia ,Funsionraio Suku sira ne`ebé apoiu ona dadus nomos parte hotu ne`ebé kontribui hodi dezenvolve profile ida ne`e.Ami mos konsiente katak sei iha failansu nomos menus balu iha tempu ida ne`e ami hein ideias no kritikas konstrutivu ba futuru.
II. Vizaun no misaun
Administrasaun Postu Administrativu iha misaun atu: asegura ezekusaun kompetensia Munisipiu nian iha area Postu Administrativu;
Garante aprosimasaun efetiva servisu administrativu ba populasaun;
Promove partisipasaun sidadaun barak iha atividade administrativa.
III. Tarefa servisu Administrasaun Postu Administrativu
Asegura reprezentasaun ba autoridade munisípal ba nível postu administrativu;
Asegura atendimentu, informasaun no orientasaun husi sidadaun sira ne’ebé pretende hetan informasaun ka aprezenta rekerimentu ka petisaun ba autoridade munisípal ka ba servisu Administrasaun Sentral, liu husi ida- ne’e; Asegura apoiu tékniku ba inisiativa hirak hala’o hosi organizasaun komunitária sira hodi bele identifika nesessidade no prioridade sira iha komunidade lokál sira relasiona ho dezenvolvimentu komunitáriu no dezenvolvimentu lokal;
Asegura hala’o konsulta sira ba organizasaun komunitária sira no ba komunidade lokal sira kona-ba investimentu públiku sira nebe atu hala’o iha área Postu Administrativu nian;
Akompaña no avalia evolusaun ezekusaun polítika públika sira no programa hirak governu nian iha área Postu Administrativu nian no formula rekomendasaun sira kona-ba atu hadi’a politika sira ka ninia ezekusaun sira;
Kolabora ho Servisu Munisipál sira iha akompaña no avalia ezekusaun projetu hirak kona-ba investimentu públiku iha área postu administrativu nian;
Apoia Servisu Munisipál sira iha akompaña no kontrola atividade profissionál funsionáriu sira no ajente Administrasaun Públika sira nian iha área Postu Administrativu; nst to’o u;
IV. Istoria Kona-ba Postu Administrativu Cailaco
Kona-ba revolta boot ne`ebé liurai hosi Loro-Monu sira ha;lo hasoru malae Mutin,Padre Artur Basilio de sá,hakerek livro ida ho Titulo : “ A Planta de Cailaco 1927” ( 1949 ). Planta ne`e dezenu ida ne`ebé ema goes ida mak pinta kopna-ba assaltu forsas governu halo hasoru asuwain Loro-Monu iha fofo Cailaco ( Kailaku ) iha Cailaco foho ne`ebé uluk ema subar halo funu maka foho Loelaco)
Ita hatene ona katak governador Jácome Morais de Sarmentu ( 1706-1710 ) haruka kobra imposto.Reinu hotu-Hotu selu impostu atu defende Prasa Lifau.Reinu balu la komkorda. Liurai balu mos la konkorda ho governador António d`Albuquerque Coelho ( 1722-1725 ) ne`ebé duni sai hosi Lifau Amo Bispo Dom Frei Manuel de Santios António.
Iha tinan 1719, liurai Camanasse halibur liurai balu iha ne’ebá atu estabelese aliança (saun). Sira oho asu aman makerek ida (mutin-mean); hafoin sira hemu asu ne’e nia ran kahur ho tua mutin; tuir mai sira kombina atu duni sai malae portugés hosi Timor; sira hakarak duni sai mos amo lulik dominikanu no sobu uma kreda no kapela; duni sai mos ema hosi Larantuka.
Iha tinan 1722, reinu Luca háu revolta hasoru governu. Entretantu, governador António d’Albuquerque Coelho haruka kapitaun Joaquim de Matos no soldado sira atu hahú kobraba kobra imposto iha reinu sira, iha Província do Servião. Maibé, Liurai Lolotoe la simu ordem governu nian, no duni Kapitaun Joaquim to’o Batugadé. Liurai Camanasse revolta, hodi hamriik funu hasoru governu: Nia bolu liurai sira hosi Lamaquito (ou Lamak-Hituka, Bobonaro), Lolotoy, Caelaco, Lohitu (Leo-hitu), Sanier (Sanir), Atsave (ka Atesabe), Lâmean (Lei-Mean), Asafonara, Dirivate (Diribate), no Hera-Mera, Nusadilla, Clora, Letipho (Letefoho), Marobo, no seluk tan. Liurai “revoltosos” sira ne’e iha planu atu harii iha Timor impériu tolu: Sonobai (Sombai), Camanasse, We-Hali.
Funu hahú iha tinan 1725, iha Cailaco. Liurai sira ne’ebá hetan tulun hosi Dom Francisco Hornay, hosi Oe-Kusi no ema Larantuka.
Funu-nain timor hahú sobu uma-reda, harahun estátua no kruz, naok no sobu sasán misa nian, oho amo lulik nain rua: padre Manuel Roiz no padre Manuel Vieira, no sarani barak.
Entretantu to’o iha Liafau Governador António Moniz de Macedo (1726-1728). Liurai balu, hanesan Dom Francisco Hornay haakrak buka paz (maibé laran rua-rua ka finjidu), ba “presta vassalagem” ba governador foun. Maibé, liurai balu halibur ema funu-na’in rihun haat (4.000), hodi ba monta kuartel-jeneral iha foho Cailaco, hanesan reinu Lamaquito no Caelaco. Liurai Cailaco naran Dom Aleixo no Dato Laku-Mali sai hanesan ulun boot ka comandante ba revolta hasoru malae mutin.
Haree ba situasaun ida ne’e, governu husu liurai balu atu funu hasoru “revoltosos” sira: reinu Maubara ho nia liurai Dom Francisco Xavier; reinu Viqueque ho nia liurai, Dom Vasco dos Santos Pinto; reinu Samoro ho nia liurai Dom Bernardo Sarmento.
Iha fulan outubro 1926, governu haruka kapitaun Joaquim de Matos, hosi Batugadé, no kapitaun Gonçalo de Magalhães, hosi Dili, atu komanda forsas hodi ba assalta Cailaco.
Reinu sira ne’ebé funu hasoru “ koligasaun Caelaco-Lamaquito”, iha foho Cailaco mak tuir mai ne’e:
- Viqueque: Liurai Dom Vasco dos Santos Pinto, ho kapitaun-mor Dom Ventura da Costa dos Remédios; ho soldado rihun ida atus rua (1.200);
- Reino Claco: Liurai koronel Dom Belchior Fernandes;
- Reino Allas: Liurai coronel Dom Miguel de Sousa Tavares
- Reinu Manufahi: Liurai Koronel Dom Duarte da Costa Souto Maior;
- Reinu Samoro: Liurai Koronel Dom Bernardo Sarmento, ho soldado na’in 900.
- Reinu Laclut:, liurai Dom João da Fonseca.
- Reinu Ai-foi: Liurai Dom Domingos da Costa, ho soldado na’in 30.
- Reinu Suai: Liurai Dom Baltazar Lopes, sargento-mor, ho soldado na’in 600.
- Reinu Motael: Liurai Dom Gregório Roiz Pereira, tenente-koronel, ho soldado na’in 500.
- – Reinu Liquiçá: Liurai Dom Gregório, sargento-mor, ho soldado na’in 100.
- – Reinu Calcuc: Liurai Dom Paulo de Cáceres, ho soldado na’in 60.
- – Reinu Laicor: Liurai Dom Carlos, h oso soldado nai’n 40.
- – Reinu Manatuto: Liurai Dom António Soares, ho soldado na’in 400.
- – Reinu Vemasse: Liurai Cosme de Freitas, ho soldados na’in 900.
- – Reinu Laleia: Liurai Salvador, ho soldado na’in 300.
- – Reinu Sarau, Liurai Dom Álvaro da Costa, ho soldado na’in 80;
- – Reinu Faturó: Liurai Dom Sebastião, ho soldados na’in 80.
- – Reinu Luca: Liurai Dom António Aveiro do Amaral, ho soldado na’in 1.500.
- – Reinu Dailor: Liurai Dom Álvaro de Sousa, ho soldado na’in 100.
Além de “moradores” timor oan sira ne’e, governu haruka tan kompañia sanulu resin sia (19), ho ema na’in 970. Forsa sira hosi governu inklui mos ofisial no soldado portugés, ema balu hosi Goa no Macau. Atu assisti tropas sira n’e, iha mos padre kapelaun ida: padre Vigário Dili nian.
Atu hasoru tropas gvernu portugés ho moradores sira ne’ebé liurai sira haruka, Dom Aleixo, liurai Caelaco nian, fo ordem atu populasaun evakua ba foho Cailaco (Kailaku). Ema mane, feto, foin-sa’e, labarik, ba hotu akampa iha foho leten. Sira mos duni sa’e ba foho leten balada: bibi, kuda no karau, fahi no manu. Balu ba hela kuak laran; balu hada kastelu ho ai-rin no fatuk; mane asuwa’in sira lori diman, rama-isin, surik, ai-donan, no kilat. Kilat balu iha kilat musan, balu iha pólvora no balu uza fatuk.
Iha loron 26 fulan outubro 1726, kapitaun Joaquim de Matos ho nia tropas monta akampemnto iha foho Caelaco nia hun. Iha tempu ne’e, sira titu “inimiguu”, sobu no sunu uma ka “pos” ne’ebe asuwain Caleco sira harii nanis. Iha loron 29 to’o mos tropas hosi Maubara no Coutubaba funu hasoru funu-nain tsira ne’ebé un hosi foho lolon. Nei-neik forsas portugés sa’e to’o foho klaran. Iha ne’e, asuwian sira halo tiha ona trankeira boot ida sukat quilómetru tolu; iha fatin nee, “inimigos” sira halot ai-han, sana, bikan, kusi, luhu no buat seluk tan; fatin ne’ebá mos iha we-matan ida. Atu tama tranqueira ne’e susar liu. Topas balu tem ke sa’e tuir hali-hun sira abut ne’ebé tabele to’o rai. Hosi tranqueira aswain Caelaco tiru hasoru, tiru ram-oan no duir fatuk mesak bob-bot deit ba karaik, to’o oho soldado no mordor sira. Iha asaltu ba tranqueira ne’e, ema hosi Caelaco, na’in 80 mak mate. Ho ataque ne’ebá, “revoltosos” balu halai ba foho tutun, balu aba foho sorin, balu fali konsege halai to’o foho Atsabe nian.
Iha fulan novembro 1716, forsas hosi Dili no loro sa’e too Caelaco. Forsas konjutas halo serku ba foho Caelaco durante loron sanulu resin rua, maibé asuwain sira la rende. Hosi subar fatin iha foho, feto balu ho labarik sira tun ba kuru be, iha be-matan. Feto no labarik balu ema kaer; balu halai kalon, balu oho-aan.
Ho situasaun ida nee’, liurai Dom Aleixo, no dato Laku-Mali ho tan dato balu ba rende iha akapemto portugés, maibé ema wa’in ne’ebé subar iha fatu kuak no ai-laran lakohi tu no la rende. Kapituan Joaquim de Matos husu ba Dom Aleixo, atu selu imposto, entrega kilat no armamentu seluk. Entretantu, udan boot tau maka’s, mota tun, kalohan no abu-abu taka metin rai no dalam sira. Tamba ne’e, dato balu no sira emar halai hikas ba foho. Ikus mai, Joaquim de Matos ho Gonçalo de Magalhães haruka forsas sira serka foho Caelaco: balu hosi lormunu, balu hosi loro sae, balu hosi tasi-mane, no balu hosi tasi-feto, la husik funu-nain Caelaco sira sai no tama.
Iha loron tolu fulan dezembro, asuwain sira tun hosi foho ataka fosas governu nian no oho tiha sargento-mor Lucas da Cunha (male mutin). Iha loron 5 fulan ne’ebá, forsas governu nian deside atu fila ba Díli, no Batugadé. Tuir dalam sira mos hetan atake hosi funu-nain balu. Joaquim de Matos lori hanesan dadur Liurai Dom Aleixo, ho dato Laku-Mali hodi ba entrega ba governador iha Lifau.
Iha tempu ne’ebá malae no moradores lalin revoltoso sira nia karau hamutuk rihun rua (2.000); sira teci ema inimigu na’in atus ida limanulu (150) nian ulun-fatuk; lori dadur ema na’in 168.Tuir dadur sira lian, sira nia maluk n’ain 300 mak mate iha foho leten. Hosi tropas portugés , ema na’in tolu nolu resin walu (38) mak mate, no brak mak kanek. Iha loron 8 fulan dezembro forsas sira ne’ebé fila ba Prasa/Dili, tuir selebrasum misa iha Tibar.
Maibé funu Caelaco la remata iha tinan 1727. Tanba governador sira nia hahalok, no divizaun iha Liurai timor sira let, sei akontese revolta barak. Istoriador balu katak dame lolós harii metin iha tinan 1787!
| Sidade kapitál | MARKO |
| Área | 205,17km2 (1) |
| Xefe de Familia | 3,371 |
| Populasaun | 14.835 |
| Sukus | Populasaun |
| Raiheu | 1.786 |
| Atudara | 2.148 |
| Goulolo | 1.610 |
| Guenolai | 863 |
| Meligo | 2.612 |
| Manapa | 2.612 |
| Daudo | 913 |
| Purugua | 1.328 |