𝑫𝒊́𝒍𝒊, 𝑻𝒆𝒓𝒔𝒂-𝑭𝒆𝒊𝒓𝒂 15 𝑺𝒆𝒕𝒆𝒎𝒃𝒓𝒖 2026 – Sua Exelénsia Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaro, Sr. Paulo Moniz Maia, Lic.Dir, partisipa iha workshop finál ba programa BRUCE-TL ne’ebé organiza husi Menzies School of Health Research, Timor-Leste, iha Salaun Hotel Novo Turismo.
Objetivu husi Workshop refere mak atu halibur hamutuk kolaboradór sira iha nível nasionál, munisipál no lokál, inklui mós parte interesada internasionál sira no parseiru finansiadór sira. Aliende ne’e, fahe mós rezultadu peskiza prinsipál sira, impaktu husi programa, no diskute mós dalan sira atu nune’e bele avansa liután kolaborasaun “Saúde Ida/One Health” kona-bá moras brucellosis.
Programa BRUCE-TL implementa husi Menzies School of Health and Research liuhosi kolaborasaun ho Ministériu Saúde (MS) no Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peskas no Floresta (MAPPF). Objetivu hosi programa refere mak atu identifika fatór risku sira ba transmisaun brucelose bovina nian no fasilita implementasaun ba medida kontrolu brucelose ne’ebé bazeia ba evidénsia iha Timor-Leste, hodi uza abordajen partisipativa no Saúde Ida/OneHealth.
Iha Munisípiu Bobonaro, Menzies School of Health and Research hahú halo peskiza iha tinan 2023-2026 iha suku sira hanesan; Odomau, Lahomea, Holsa no Tapo-Memo, maibé identifika de’it suku rua mak sai hanesan alvu ba programa refere, mak hanesan Suku Odomau no Suku Lahomea.
Partisipa mós iha wokshop refere, Administradór Postu Administrativu Maliana, Diretora Servisu Munisipál Apoiu Organizasaun Naun-Governmentál no Organizasaun Komunitária, Diretór Servisu Munisipál Agrikultura no Diretór Servisu Munisipál Saúde, Munisípiu Bobonaro.
#𝐑𝐞𝐦𝐚𝐭𝐚
#𝐌𝐞́𝐝𝐢𝐚 𝐏𝐀𝐌 𝐁𝐨𝐛𝐨𝐧𝐚𝐫𝐨








𝐌𝐚𝐥𝐢𝐚𝐧𝐚, 𝟏𝟎/𝟎𝟖/𝟐𝟎𝟐𝟔, Sua Exelénsia Prezidente Autoridade Minisípiu Bobonaro, Sr. Paulo Moniz Maia, Lic.Dir, akompaña husi SECAM PIDI, realiza audiénsia ho ekipa husi Ministériu Transporte no Komunikasoens hodi diskute no halo koordenasaun preliminar kona-bá preparasaun atividade konsultasaun ambientál no sosiál, hanesan parte ida husi Estudu Viabilidade ba Aeroportu Rejionál (Airstrip) iha Maliana.
Iha Audiénsia refere, kompaña ne’ebé sei realiza Estudu Viabilidade, Yooshing Engineering Corporation (Republic of Korea), ho Keunjeong Architects & Engineering Co.Ltd (Republic of Korea), halo aprezentasaun kona-bá; Sumáriu Projetu, Fatin ba Aeroportu Rejionál ne’e rasik no Análiza ba Impaktu Sosiál no Ambientál.
Estudu Viabilidade ne’e rasik ho nia objetivu atu rekolla no análiza informasaun téknika, ambientál, sosiál no sosioekonómika relevante, ne’ebé sei kontribui ba preparasaun rekomendasaun ba dezenvolvimentu Aeroportu Rejionál (Airstrip) iha Maliana.
Partisipa iha enkontru refere mak hanesan; Diretór Terras no Propriedades, Reprezentante Diretór Obras Públiku, Diretór DMTC, ekipa husi MTC, Xefe Suku Raifun, reprezentante Xefe Suku Ritabou, reprezentante lia-nain, konsultan sira no asesór sira.
#𝙍𝒆𝙢𝒂𝙩𝒂
#𝙈𝒆́𝙙𝒊𝙖 𝙋𝑨𝙈 𝘽𝒐𝙗𝒐𝙣𝒂𝙧𝒐














𝗠𝗮𝗹𝗶𝗮𝗻𝗮, 𝗦𝗲𝘀𝘁𝗮-𝗙𝗲𝗶𝗿𝗮 𝟭𝟴 𝗦𝗲𝘁𝗲𝗺𝗯𝗿𝘂 𝟮𝟬𝟮𝟲 – Sua Exelénsia Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaro, Sr. Paulo Moniz Maia, Lic.Dir, hamutuk ho funsionáriu hotu iha Autoridade no servisus munisipais hala’o limpeza jerál iha mercado soso.
Realizasaun ba atividade limpeza refere, au mezmu tempu hodi komemora loron Nasionál Funsaun Públika nian. Ho objetivu atu promove espíritu kolaborasaun, solidariedade no kria ambiente ne’ebé moos (Saudável) iha fatin públiku.
Aliende hala’o limpeza iha Mercado refere, funsionáriu sira husi kada servisus munisipais hala’o mós limpeza iha idak-idak nia edifísiu no estrada públiku ne’ebé besik iha edifísiu.
#𝐑𝐞𝐦𝐚𝐭𝐚
#𝐌𝐞́𝐝𝐢𝐚 𝐏𝐀𝐌 𝐁𝐨𝐛𝐨𝐧𝐚𝐫𝐨








𝐁𝐨𝐛𝐨𝐧𝐚𝐫𝐨 𝟭𝟰 𝗱𝗲 𝗦𝗲𝘁𝗲𝗺𝗯𝗿𝘂 𝟐𝟎𝟐𝟔, Excelencia Presidente Autoridade Municipio Bobonaro, 𝑺𝒓. 𝑷𝒂𝒖𝒍𝒐 𝑴𝒐𝒏𝒊𝒛 𝑴𝒂𝒊𝒂, 𝑳𝒊𝒄.𝑫𝒊𝒓. oficialmente Loke enkontru konaba Conselho Cordenasaun Municipal ( CCM ), Iha salaun enkontru Maria Tapo Municipio Bobonaro.
Tuir secretariu asuntu Planeamento haktuir katak, Enkontru CCM fulan Setembro 2026 – Atualiza progresu serbisu sira durante ne’e realiza no bele diskute kona-ba dezafiu sira nebe ita hasoru iha serbisu loron-loron.
Objetivu sorumutu Conselho cordenasaun Municipal (CCM), ida ne’e atu relata kona-ba progresu exekusaun serbisu sira liga ho PDIM, PNDS no servisus relevante sira;
Iha fulan Agostu la konsege realiza CCM tamba Estrutura Autoridade no Servisus Munisipál sira hotu okupadu ho preparasaun orsamentu no proposta orsamentu liu-husi PPG sira ne’ebé submete ona ba MAE no inklui iha Ministériu responsavél sira.
Partilha mos resultadu enkontru ho MJDAC kona-ba atleta sira ne’ebé ba partisipa iha eventu realiza iha nasional no entrega ba SECAM sira hodi halo preparasaun ba ida ne’e.
Atualiza mos levantamentu dadus kona-ba fatin atu halo estasionamentu iha Mota-Ain ne’ebé S.E. Ministro Administrasaun Estatal fo ona osan mai atu konstrui Estasionamento ihsa batugade.
Prosesu Monitorizasaun ba projetu PDIM no PNDS sira presiza intensifika no inklui iha Relatóriu Mensál. Tékniku PDIM no PNDS sira tenke asegura sira nia prezensa frequente iha fatin serbisu hodi fornese asisténsia tékniku nesesáriu sira. Karik iha problema ruma liga ho implementasaun iha baze.
Intervensaun husi Presizente Autordiade Munisipál hanesan Presidente (CCM ).
Akresenta katak ita tenke tau Importánsia ba CCM no Serbisu Ekipa hodi bele kordena serbisu ba malu.
Servisu Autoridade Munisipál sira presiza fó importánsia ba CCM tamba CCM hanesan forum ida atu diskute no deside prioridade sira, avalia implementasaun no fó hanoin bebeik ba malu hodi hasae prestasaun serbisu iha ida-idak nia diresaun. Servisus Munisipál sira presiza serbisu hamutuk, iha koperasaun ba malu hodi bele kompleta malu, nune’e bele dudu dezenvolvimento Munisipiu Bobonaro ba oin. serbisu hautuk deit mak bele halo susesu liu tan iha kontekstu dezenvolvimentu iha Munisipiu ida ne’e.” Hateten PAM Bobonaro.”
Iha enkontru ne’e Director PDIM apresenta mos konaba Projeto Prioridade sira ne’be mak implementa ona, no directora finansas apresenta mos konaba ezekusaun orsamento. Atu nune’e kada diresaun ida-idak bele hatene tuir ninia ezekusaun orsamento tinan 2026 nian. Director PNDS mos apresenta konaba projetu sira nebe mak implementa ona. Ekipa husi UNDP apresenta mos konaba progresu ba projetu sira nebe mak implementa iha Municipio Bobonaro.
Partisipa iha enkontru ne’e mak hanesan Presidente Conselho Cordenasaun Municipal, Secam nain 2, Directores servisu Municipal no Delegasaun teritorial, APA nain 6 Autoridade Lokal, Asesor no ekipa tekniku sira.
#Remata
#Media PAM Bobonaro.








𝗕𝗼𝗯𝗼𝗻𝗮𝗿𝗼, 𝟭𝟭 𝗱𝗲 𝗦𝗲𝘁𝗲𝗺𝗯𝗿𝗼 𝟮𝟬𝟮𝟲 — Sua Excelencia Presidente Autoridade Municipio Bobonaro Sr, Paulo Moniz Maia. Lic.Dir, Oficialmente loke DISEMINASAUN KONABA KUADRU JURIDIKU BA ENSINO SUPERIOR nebe mak halao husi Ministériu Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura (MESSK), liu-hosi Diresaun-Jerál Ensinu Superiór no Siénsia (DGESS), hala’o atividade hanesan 𝐝𝐢𝐬𝐞𝐦𝐢𝐧𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐤𝐨𝐧𝐚-𝐛𝐚 𝐋𝐞𝐢 𝐝𝐞 𝐁𝐚𝐬𝐞𝐬 𝐝𝐨 𝐄𝐧𝐬𝐢𝐧𝐨 𝐒𝐮𝐩𝐞𝐫𝐢𝐨𝐫 𝐧𝐨 𝐃𝐞𝐤𝐫𝐞𝐭𝐮-𝐋𝐞𝐢 𝐧𝐞’𝐞𝐛é 𝐤𝐫𝐢𝐚 𝐈𝐧𝐬𝐭𝐢𝐭𝐮𝐭𝐮 𝐏𝐨𝐥𝐢𝐭é𝐤𝐧𝐢𝐤𝐮 𝐓𝐢𝐦𝐨𝐫-𝐋𝐞𝐬𝐭𝐞 (𝐈𝐏𝐓𝐋) halao iha salaun Maria Tapo Municipio Bobonaro.
Atividade ne’e kompostu husi sesaun prinsipál rua:
• 𝐋𝐞𝐢 𝐁𝐚𝐳𝐞𝐬 𝐄𝐧𝐬𝐢𝐧𝐮 𝐒𝐮𝐩𝐞𝐫𝐢𝐨𝐫: prinsípiu, organizasaun no inovasaun prinsipál sira;
• 𝐊𝐫𝐢𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐈𝐏𝐓𝐋: misaun, estrutura, eskola sira no implementasaun iha territóriu.
Objetivu atividade ne’e mak atu hasa’e koñesimentu no kompreensaun parte relevante sira kona-ba kuadru jurídiku ne’ebé regula ensinu superiór iha Timor-Leste, nune’e mós atu fasilita nia implementasaun efetiva no konsistente.
Iha intervensaun husi Sua Excelencia PAM Bobonaro haktuir katak, Hanesan ita hatene katak edukasaun mak prosesu ida organizadu atu hetan konesimentu, abilidade, valór sira, no kustume ne’ebé bele ajuda ema ida hodi krese no hola parte iha sosiedade ida nia laran. Tamba sa mak edukasaun ne’e sai preokupasaun ida ba ita. Iha razaun sira hanesan tuir mai:
Ita preokupa edukasaun tamba edukasaun mak ajuda kresimentu pesoál inklui pensamentu krítiku sira, solusaun ba problema sira, no ajuda forma karaktér ne’ebé diak liu hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasaun ida;
Edukasaun mos ajuda hanorin regras kulturais, no hanorin oinsa ema bele moris hamutuk ho ema seluk iha sosiedade ida nia laran.
Edukasuan mos ajuda prepara ema ba serbisu no ajuda hatun povreja.
Konsidera importánsia husi edukasaun ba aspeitu hotu iha estadu ida nia laran liliu iha kontekstu Timor-Leste ninian, konstituisaun RDTL Art. 59, estadu rekonese no garante sidadaun hotu nia direitu ba edukasaun no kultura no harí sistema ensino básiku ida universal. Pontu 4 husi artigu 59, akresenta katak estadu tenki garante ba sidadaun hotu-hotu, tuir sira-nia kapasidade, atu bele hetan eskola boot kona-ba investigasaun sientífika no hamoris/haburas arte.
Kumpri Artigu ida ne’e, Parlamento Nasionál hamosu Lei do Parlamentu. Nú 14/2008 hodi sai hanesan base ida ba edukasaun sira hotu iha Timor-Leste. Lei ida ne’e fó baze ba edukasaun hahú husi ensino pre-eskolár, ensino basico, ensino sekundária to’o ensino superior. Hodi asegura katak ita nia prosesu aprendijazen sira lao ho qualidade liga ho ensino superior ninian.” Hateten PAM Bobonaro.
Atividade ne’e hetan partisipasaun husi dirijente no funsionáriu MESSK, sua Excelencia Presidente Autoridade Municipio Bobonaro no PNTL Municipio Bobonaro, organizasaun naun-governamentál, dosente, estudante no instituisaun ensinu superiór sira.
#𝑹𝒆𝒎𝒂𝒕𝒂
#𝑴𝒆𝒅𝒊𝒂 𝑷𝑨𝑴 𝑩𝒐𝒃𝒐𝒏𝒂𝒓𝒐.









𝑴𝒂𝒏𝒂𝒕𝒖𝒕𝒐, 30 𝑨𝒈𝒐𝒔𝒕𝒖 2026.
Sua Exelénsia Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaro, Sr. Paulo Moniz Maia, Lic. Dir akompaña husi SECAM Assuntu PIDI no Administradór Postu Administrativu postu (6) partisipa iha marsa saudável hodi komemora loron konsulta popular 30 de Augusto Ba Dala-27, iha munisípiu Manatuto.
Iha ámbitu Komemorasaun Aniversáriu ba dala-27 Loron Konsulta Popular, Governu Timor-Leste liu husi Ministériu Administrasaun Estatál hamutuk ho Autoridade Munisípiu Manatuto realiza Marsa Saudável ho partisipasaun husi membru governu, autoridade militár, polísia, Prezidente Autoridade munisípiu 12 inklui RAEOA no rejiaun administrativa Ataúro, funsionáriu públiku no komunidade Manatuto.
Marsa Saudável ne’e hahú iha Ponte Munisípiu Manatuto no termina iha Kampo Obrato, fatin prinsipál ba serimónia komemorasaun loron istóriku 30 de Agostu.
Atividade ne’e la’os de’it atu promove saúde no atividade fízika, maibé mós nu’udár símbolu unidade, espíritu patriotizmu no kbiit koletivu povu Timor-Leste nian hodi hanoin hikas luta no sakrifísiu iha tinan 1999.
Sua Exelénsia Ministru Administrasaun Estatál, Tomás do Rosário Cabral ne’ebé partisipa direita iha marsa ne’e hateten katak saúde mak fundamentu ba dezenvolvimentu nasaun. Governu hakarak povu saudável, forte no prontu atu kontinua konstrui nasaun tuir espíritu 30 de Agostu.
Povu Manatuto hamutuk ho Governu marsa ba dame, marsa ba dezenvolvimentu, marsa ba Ukun Rasik-An.
Hafoin marsa, atividade kontinua ho serimónia ofisiál, animasaun kulturál nomos introdusaun husi autoridade munisípiu sira iha Kampo Obrato. Eventu ne’e nakonu ho animasaun sira ne’ebé fó ksolok ba populasaun sira liu husi distribui door prize hanesan, telefone, laptop, bisikleta, jeleira no mákina fase roupa, prémiu sira ne’e distribui husi membru governu sira ba populasaun sira iha munisipiu Manatuto.
Eventu ne’e, kontinua ho animasaun múzika husi banda Estatál, Lahane group, banda arquiris, Anar band ho Grupo múzika Laclubar.
#Remata
#Média PAM Bobonaro














𝑫𝑰́𝑳𝑰, 28 𝑨𝒈𝒐𝒔𝒕𝒖 2026, Sua Exelénsia Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaro Sr. Paulo Moniz Maia, Lic.Dir partisipa iha atividade Simpóziu Timor-Leste OceanX: Siénsia ba Futuru Azúl, ne’ebé realiza iha Sentru Konvensaun Díli, ho tema “From Science to Action: Applying the OceanX Timor-Leste 2025 Mission Findings”.
Atividade refere iha kolaborasaun ka parseiru entre Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão ho OceanX. Simpóziu refere partisipa husi Membru Governu relevante sira, reprezentante parseiru lokál no internasionál hodi haforsa kooperasaun iha área siénsia Tasi nian no hasa’e dezenvolvimentu no sustentabilidade ekonómia azúl iha Timor-Leste.
Sua Exelénsia Primeiru-Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão afirma katak Timor-Leste tenke transforma rezultadu investigasaun sientífika kona-bá tasi no oseanu sai asaun konkretu hodi proteje ambiente no dezenvolve Ekonomia Azúl ne’ebé sustentável.
Sua Exelénsia Primeiru-Ministru hateten Timor-Leste iha potensiál mariñu bo’ot tanba nia lokalizasaun iha Triângulu Korál, ho biodiversidade mariña ne’ebé riku. Maibé, potensiál ne’e mós lori responsabilidade atu proteje tasi hosi ameasa hanesan mudansa klimátika, poluisaun no peska ilegál.
Tuir Sua Exelénsia Primeiru-Ministru, dadus hosi Misaun OceanX Timor-Leste 2025 importante atu apoia Governu iha implementasaun polítika Ekonomia Azúl, inklui peska no akuakultura sustentável, turizmu marítimu, konservasaun, enérjia renovável no kriasaun empregu bá povu.
“𝐃𝐞𝐳𝐞𝐧𝐯𝐨𝐥𝐯𝐢𝐦𝐞𝐧𝐭𝐮 𝐞𝐤𝐨𝐧𝐨́𝐦𝐢𝐤𝐮 𝐧𝐨 𝐩𝐫𝐨𝐭𝐞𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐚𝐦𝐛𝐢𝐞𝐧𝐭𝐚́𝐥 𝐭𝐞𝐧𝐤𝐞 𝐫𝐞𝐟𝐨𝐫𝐬𝐚 𝐦𝐚𝐥𝐮, 𝐥𝐢𝐮𝐡𝐨𝐬𝐢 𝐤𝐨𝐨𝐩𝐞𝐫𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐞𝐧𝐭𝐫𝐞 𝐆𝐨𝐯𝐞𝐫𝐧𝐮, 𝐎𝐜𝐞𝐚𝐧𝐗, 𝐬𝐢𝐞𝐧𝐭𝐢𝐬𝐭𝐚𝐬, 𝐮𝐧𝐢𝐯𝐞𝐫𝐬𝐢𝐝𝐚𝐝𝐞, 𝐬𝐨𝐬𝐢𝐞𝐝𝐚𝐝𝐞 𝐬𝐢𝐯𝐢́𝐥, 𝐬𝐞𝐭𝐨́𝐫 𝐩𝐫𝐢𝐯𝐚𝐝𝐮 𝐧𝐨 𝐤𝐨𝐦𝐮𝐧𝐢𝐝𝐚𝐝𝐞,”Xefe Governu hateten.
Iha okaziaun hanesan, Diretora Ezekutiva Gabinete Fronteira Rai no Marítima, atuál Xefe Gabinete Primeiru-Ministru, Elizabeth Exposto, afirma katak rezultadu peskiza no deskobrimentu hosi Misaun OceanX 2025 sei sai baze importante atu hametin koñesimentu kona-bá tasi no biodiversidade, no apoia implementasaun Polítika Ekonomia Azúl Timor-Leste.
Elizabeth hateten, Governu tau ona tasi nu’udár parte importante hosi ajenda dezenvolvimentu sustentável nasaun nian, inklui esforsu atu afirma direitu soberania marítima.
Tanba ne’e peskiza sientífika, edukasaun no komunikasaun sai nu’udár xave prinsipál iha Polítika Ekonomia Azúl, tanba fornese koñesimentu no konsiénsia atu suporta protesaun, konservasaun no uzu sustentável bá rekursu tasi nian.
“𝐃𝐚𝐝𝐮𝐬 𝐟𝐨𝐮𝐧 𝐤𝐨𝐧𝐚-𝐛𝐚́ 𝐦𝐚𝐩𝐞𝐚𝐦𝐞𝐧𝐭𝐮 𝐭𝐚𝐬𝐢, 𝐛𝐢𝐨𝐝𝐢𝐯𝐞𝐫𝐬𝐢𝐝𝐚𝐝𝐞 𝐧𝐨 𝐞𝐤𝐨𝐬𝐢𝐬𝐭𝐞𝐦𝐚 𝐡𝐨𝐬𝐢 𝐎𝐜𝐞𝐚𝐧𝐗 𝐬𝐞𝐢 𝐚𝐣𝐮𝐝𝐚 𝐆𝐨𝐯𝐞𝐫𝐧𝐮 𝐢𝐝𝐞𝐧𝐭𝐢𝐟𝐢𝐤𝐚 𝐝𝐚𝐥𝐚𝐧 𝐝𝐢’𝐚𝐤 𝐥𝐢𝐮 𝐚𝐭𝐮 𝐩𝐫𝐨𝐭𝐞𝐣𝐞 𝐧𝐨 𝐣𝐞𝐫𝐞 𝐫𝐞𝐤𝐮𝐫𝐬𝐮 𝐦𝐚𝐫𝐢𝐧̃𝐮, 𝐢𝐧𝐤𝐥𝐮𝐢 𝐥𝐢𝐮𝐡𝐨𝐬𝐢 𝐩𝐥𝐚𝐧𝐞𝐚𝐦𝐞𝐧𝐭𝐮 𝐞𝐬𝐩𝐚𝐬𝐮 𝐦𝐚𝐫𝐢́𝐭𝐢𝐦𝐮, 𝐚́𝐫𝐞𝐚 𝐩𝐫𝐨𝐭𝐞𝐣𝐢𝐝𝐚 𝐭𝐚𝐬𝐢 𝐧𝐢𝐚𝐧 𝐧𝐨 𝐚𝐯𝐚𝐥𝐢𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐢𝐦𝐩𝐚𝐤𝐭𝐮 𝐚𝐦𝐛𝐢𝐞𝐧𝐭𝐚́𝐥,:Elizabeth Exposto hateten.
Ekonómia Azúl mós tenke kria indústria foun, empregu no oportunidade investimentu ba povu, liuhusi setór hanesan peska, akuakultura, turizmu mariñu, transporte marítimu, konstrusaun ró no produsaun masin.
Pieribone konsidera Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL) iha papél importante atu liga rezultadu misaun ho ensinu, peskiza estudante no dezenvolvimentu kapasidade sientífika nasionál, inklui liuhosi asesu bá dadus no ekipamentu, envolvimentu iha análize no publikasaun sientífika.
Misaun OceanX Timor-Leste 2025 hala’o peskiza kona-bá ambiente tasi, inklui mapeamentu tasi-okos, observasaun biodiversidade, halibur espésime no dadus oioin kona-bá ekosistema mariñu.
Rezultadu sira-ne’e sei kontribui bá hametin baze sientífika atu apoia foti desizaun nasionál kona-bá konservasaun biodiversidade no ahu-ruin korál, jestaun peska, ordenamentu espasu marítimu, Parke Nasionál Ataúro no dezenvolvimentu Ekonomia Azúl.
Ekonómia Azúl involve área barak, maibé desizaun sira tenke konsidera evidénsia sientífika, nesesidade komunidade, prioridade ekonómika no rekursu públiku ne’ebé limitadu.
Simpóziu ne’e organiza hosi Governu Timor-Leste liuhosi Gabinete Fronteira Terrestre no Marítima (MBO) hamutuk ho OceanX, ho objetivu atu transforma koñesimentu sientífiku hosi Misaun OceanX Timor-Leste 2025 sai asaun prátika bá protesaun ambiente, dezenvolvimentu sustentável no fortalese Ekonómia Azúl Timor-Leste.
#Remata
#Media PAM Bobonaro









Díli 25-27/08/2026, Sua Exelénsia Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaro Sr. Paulo Moniz Maia, Lic.Dir kontinua partisipa iha reuniaun Komité Revizaun Polítika (KRP), iha salaun auditorium Kay Rala Xanana Gusmão, Ministériu Finansas, Aitarak-Laran, Díli.
Governu liu husi Komité Revizaun Polítika (KRP), kontinua halo diskusaun ba Prioridade Polítika Governu (PPG) ho objetivu atu prioritiza nesesidade nomós rasionaliza despeza estadu. Nune’e orsamentu Governu nian sai realistiku, sustentável no orienta loos ba rezultadu.
Iha Tersa-Feira, 25/08/2026, Komité Revizaun Polítika (KRP) halo diskusaun ba PPG 23-22-5 no 6 maka hanesan;
• Opsoens PPG 23: Efisiénsia Edukasaun No Eskola Públika Seletiva Multilíngua, instituisaun sira ne’ebé envolve iha PPG ne’e maka ME, FI, MPIE no MKAS.
• Opsoens PPG 22: Transparénsia no Efisiénsia husi Protesaun Sosiál, instituisaun sira ne’ebé envolve iha PPG ne’e maka MSSI, MF, MKAS, MPIE, INDICA.IP no CNR.
• Opsoens PPG 5: Halo Apoiu Dezenvolvimentu sai Efisiente liu, instituisaun sira ne’ebé envolve iha PPG ne’e maka MF, MKAS, MS, ME no MAPPF.
• Opsoens PPG 6: Kontrola Nivel Funsionáriu no Profísionalizmu, instituisaun sira ne’ebé envolve iha PPG ne’e maka MF, KFP no GPM.
Iha Kuarta-Feira, 26/08/2026, Komité Revizaun Polítika (KRP) halo diskusaun ba PPG 9-4-20 no 26 maka hanesan;
• Opsoens PPG 9: Vizibilidade Despezas Obrigatorias, instituisaun sira ne’ebé envolve iha PPG ne’e maka MF (líder), MKAS (prinsipál segundu), MSSI, MKLAN, MJ no APORTIL,I.P.
• Opsoens PPG 4: Redus Inefisiensia, instituisaun sira ne’ebé envolve iha PPG ne’e maka MF (líder), MKAS (prinsipál segundu), CAC, MS, ME no MAPPF.
• Opsoens PPG 20: Seguransa Bee no Saneamentu Báziku ba Komunidade, instituisaun sira ne’ebé envolve iha PPG ne’e maka MOP (líder), BTL,EP (prinsipál segundu), MPIE, Autoridade Munisipiu nomós (ANAS,IP).
• Opsoens PPG 26: Justisa Fiskál husi Operasaun Governu Sub-Nasionál nian, instituisaun sira ne’ebé envolve iha PPG ne’e maka MAE (líder), MF (prinsipál segundu), Autoridade Munisipiu, RAEOA, MPIE no INETL,IP.
Iha Kinta-Feira, 27/08/2026, Komité Revizaun Polítika (KRP) halo diskusaun ikus hodi finaliza PPG 1-10-12 no 21 maka hanesan;
• Opsoens PPG 1: Jestaun Prudente ba Fundu Petroleo, instituisaun no entidades sira ne’ebé envolve iha PPG ne’e maka Ministériu Finansas nudaar líder, Membru IX Governu Konstitusionál, Autoridade Lokál, Autoridade Komunitária inklui Dirijete sira husi liña ministériu.
• Opsoens PPG 10: Kona-ba Veikulu, Viajen no Hahan/Catering, instituisaun sira ne’ebé envolve iha PPG ne’e maka Ministériu Finansas (líder), Ministériu Interior (prinsipál segundu), Ministériu Kordenadór Asuntu Sosiais, Ministériu Saúde, Ministériu Edukasun no Ministériu Defeza.
• Opsoens PPG 12: Aprovizionamentu, Kontratus, Fornesedores no Pagamentu de Faturas, instituisaun sira ne’ebé envolve iha PPG ne’e maka Fundu Infraestrutura (líder), Ministériu Finansas, Ministériu Obras Públikas, Komisaun Nasionál Aprovizionamentu, Ajensia Dezenvolvimentu Nasionál, Institutu Públiku, Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno, Munisipius nomós Ministériu Planeamentu no Investimentu Estratéjiku.
• Opsoens PPG 21: Kustu Aas husi Eletrisidade, Estradas no Pontes, instituisaun sira ne’ebé envolve iha PPG ne’e maka Ministériu Obras Públikas (líder), Eletrisidade Timor-Leste, Ministériu Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, Institutu Jestaun Ekipamentu no Apoiu Dezenvolvimentu Infraestrutura.
Komité Revizaun Polítika (KRP) lidera husi S.E. Primeiru Ministru Sr. Kay Rala Xanana Gusmão, inklui membru sira kompostu husi S.E.Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus no Ministru Turizmu no Ambiente, Sr. Francisco Kalbuadi Lay, Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntus Sosiais no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária Sr. Mariano Assanami Sabino, Ministra Finansas Sra. Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso, Ministru Obras Públikas Sr. Samuel Marçal, Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku Sr. Gastão Francisco de Sousa, Vise-Ministra Finansas Regina de Jesus de Sousa. Observadór sira mai husi SEII, KFP, INDICA nomós ADTL.
#Remata
#Media PAM Bobonaro










𝑴𝒂𝒏𝒂𝒕𝒖𝒕𝒐, 03 𝑺𝒆𝒕𝒆𝒎𝒃𝒓𝒖 2026.
Exelénsia Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaro, Sr. Paulo Moniz Maia, Lic.Dir, hamutuk ho Sekretáriu munisipál Planeamentu, Investimentu Dezenvolvimentu Integradu no Administradór Postu Administrativu Bobonaro, Balibo no Atabae partisipa iha atividade inaugurasaun no asina plaka ba ponte prinsipál iha Munisípiu Manatuto. Ponte ne’ebé atribui ho naran Mons. Martinho da Costa Lopes hetan mós bensaun husi Dom Leandro Maria Alves, Bispu Dioseze Baucau.
Atribuisaun naran 𝐌𝐨𝐧𝐬. 𝐌𝐚𝐫𝐭𝐢𝐧𝐡𝐨 𝐝𝐚 𝐂𝐨𝐬𝐭𝐚 𝐋𝐨𝐩𝐞𝐬 ba ponte ne’e nu’udar forma ida hodi fó omenajen, hatudu apresiasaun, respeitu, gratidaun no rekoñesimentu ba figura importante iha istória Igreja no luta ba justisa, dignidade no direitu umanus iha Timor-Leste.
Ponte ne’e rasik inaugura hosi Sua Exelénsia Prezidente Repúblika Demokrátika de Timor-Leste, Sr. José Ramos-Horta. Iha serimónia atribuisaun naran ponte ne’e, Sua Exelénsia Preziente RDTL Sr. José Ramos-Horta halo asinatura iha plaka ponte nian, nu’udar parte husi momentu ofisiál ne’ebé marka atribuisaun naran “Ponte 𝗠𝗼𝗻𝘀. 𝗠𝗮𝗿𝘁𝗶𝗻𝗵𝗼 𝗱𝗮 𝗖𝗼𝘀𝘁𝗮 𝗟𝗼𝗽𝗲𝘀”. Husi ponte ne’ebé uluk hanaran “Ponte Manatuto”.
Prezidente Repúblika iha nia diskursu afirma katak, “Ita iha Manatuto, Monsenhor Martinho da Costa Lopes nia moris-fatin, atu fó omenajen ba mane ida ne’ebé pertense ba istória rai ida-ne’e nian, ba istória Igreja Katólika nian, ba istória rezisténsia nian, no ba istória ita nia nasaun nian.” Prezidente mós realça katak momentu ne’e profundamente pesoál tanba nia iha oportunidade atu koñese pesoalmente ho Monsenhor Martinho.
“Ami serbisu hamutuk iha Estadus Unidus Amérika no iha Europa, tenik Prezidente RDTL.”
Exelénsia Prezidente fó sasin katak maske ema obriga Monsenhor Martinho sai husi nia rai, maibé nia ho aten-barani nafatin denunsia krime sira ne’ebé halo ba povu Timor-Leste. “Ha’u lembra no rona nia ko’alia ho fiar. Nia lian la hamosu ódio ka vingansa. Nia ko’alia kona-ba povu Timor nia sofrimentu ho tristeza ida ne’ebé ha’u sei la haluha. Maibé, bainhira nia ko’alia kona-ba Timor, nia matan hetan fali forsa. Tanba, maske ema hasai tiha nia husi nia rai, nia nunka husik atu ema hasai tiha Timor husi nia fuan.”
Biografia husi Mons. Martinho da Costa Lopes moris iha Laleia, Manatuto, 11 Novembru 1918, no mate iha Lisboa, Portugal, 27 Fevereiru 1991. Nia hala’o knaar nu’udar Na’i Lulik, Deputadu Timor nian ba Asembleia Nasionál Portugal, no Administradór Apostóliku Dioseze Díli.
Serimónia ne’e partisipa husi membru Governu sira, korpu diplomátiku, no órgaun soberania, líder Igreja Katólika husi Dioseze tolu Díli, Baucau no Maliana, Autoridades Munisipais, no seguransa husi F-FDTL no PNTL hamutuk ho komunidade sira iha Manatuto.
Remata
#Média PAM Bobonaro
https://www.facebook.com/share/p/1LikSjH64H















𝐁𝐨𝐛𝐨𝐧𝐚𝐫𝐨 𝟐𝟕 𝐝𝐞 𝐌𝐚𝐫ҫ𝐨 𝟐𝟎𝟐𝟔, ekipa husi União Nasional Escuterios Timor Leste, (UNETL) halo audensia ho sua excelencia Presidente Autoridade Municipio Bobonaro, iha salaun enkontru VIP Municipio Bobonaro.
Enkontru ne’e koalia konaba programa ne’ebe mak UNETL atu implementa mak hanesan Jambore ou Akampamento nebe mak sei halao iha Municipio Bobonaro.
Tuir Presidente Autoridade Municipio Bobonaro haktuir katak, hanesan autoridade sempre fo apoio ba aktividade nebe mak UNETL atu halao, tamba União Nasional Escuterios Timor Leste mak sai hanesan aspirasaun nebe mak diak ba joven foin sae sira no fo motivasaun nebe mak diak ba joven sira iha Timor Leste Liu-liu iha Municipio Bobonaro.” Hateten Presidente Autoridade Municipio Bobonaro.”
Tuir Presidente UNETL haktuir katak, União Nasional Escuterios Timor Leste nafatin fo apoio no kontribui ba Autoridade Municipio nia servisu no mos ba programa estadu nian.
Iha enkontru ne’e partisipa husi Presidente Autoridade Municipio Bobonaro, Secretario Administrasaun Finansas, Presidente União Nasional Escuterios Timor Leste ho nia ekipa sira.
#Media PAM Bobonaro.













© 2026 Bobonaro Municipal Authority