INTRODUSAUN PERFIL SUCO MANAPA

Dezenvolvimento iha nivel suku mak parte importante husi esforsu atu realiza bein estar no autonomia komunidade nian iha Timor Leste. Iha kontekstu ida ne’e suku Manapa ne’ebé lokaliza iha area Autoridade Administrativa Cailaco, iha papel estratejiku hanesan asosiasaun kolektiva komunidade nian atu indentifika nesesidade, defini prioridade no orinta atividade dezenvolvimento no baze iha komunidade. Iha kuadru Legal Nasional suku iha estatutu hanesan pessoa kolektiva pὐblika ne’ebe regulaiha lei no  9/2016 de julho konaba lei do sukus husi estatutu ida ne’e suku rekonhese hanesan assosiasaun pὐblika ne’ebe representa interese koletivu komunidade iha ninia area. Suku iha papel importante atu reforsa partisipasaun sidadaun, fasilita dialogo entre komunidade no estadu,no estimula implementasaun dezenvolvimentu bazeia ba paertisipasaun, solidadiadade, no responsablidade kolektiva.

Eloborasaun planu Dezenvolvimentokomunitariu ( PDK ) suku Manapa mak forma konkreta husi Implementasaun papel responsablidade ida ne’e. Dokumentos ida ne’e elebora tuir prosesu partisipativu ne’ebe involve komunidade sira husi aldeia , mestri, mestra sira pesoal saudeintelektuais joventude feto no mane, konfisoens relijioza, setor privadu ekonomia suku, no liliu grupu vuniranvel sira iha suku Manapa; objetivu atu halao mapamentu ba potensialidade sosial, kulturano ambiental lokal.dekretu

Alende sai giaun ba komunidade PDK mos serve hanesan baze Autoridade Administrativa Bobonaro, Intitusaun governu no parseiru dezenvolvimentu sira atu koordena programa apoiu tekniku no finanseiru ne’ebe harmonia no prioridade dezenvolvimentu komunidade. Tan ne’e PDK Suku Manapasai intrumentu importante atu garante dezenvolvimentu ne’ebe partisipativu, transparante no sustentavel tuir esperitu lei do suku no  prinsipal boa governasaun ni-nian.

Vizaun, Misaun, Metas Objetivu, Valór no Prinsípiu Suco nian

Vizaun Suco Manapa

Lideransa Suco Manapa hamutuk ho ninia Komunidade tomak hatuur vizaun suco nian maka hanesan hakarak moris diak indepedente iha ekonomia, saudavel, edukadu, no ambiente ne’ebe mak seguru no sustentavel hodi asegura ba futuru ne’ebe iha amizade no armonizasaun hodi konkretiza malu ba komunidade suco manapa nia moris diak.

Misaun Suco Manapa

Atu atinji vizaun ne’ebé deskreve ona iha leten, Suco Manapa defini no misaun sira mak hanesan:

  1. Hasae kualidade moris, garante ba sidadaun sira hotu atu asesu ba saude ne’ebe diak no edukasaun ne’ebe kualidade.
  2. Desenvolve ekonomia lokal no sustentavel fo apoio no fasilita arikultura, peska no empreja kiik sira atu hasa’e rendimentu uma kain.
  3. Hasa’e infresturtura bazika: Garante asesu ba be’e mos, saneamentu, no estrada rural ne’ebe diak.
  4. Reforsa governu no lei: Kria jestaun suco ne’ebe tranparante, servisu no efetivu no promove paz no siguransa iha suco laran.
  5. Kria plano ida hodi resolve komunidade sira hotu hodi melhora tarabandu iha suco Manapa, atu nune’e bele asegura establidade hodi kria amizade no harmonio entre komunidade iha suco laran no mos suco vizinu sira.
  6. Hametin unidade, solidaridade, No. armonia sosial, entre familia, grupu tradisional, foinsa’e sira, No.  rezidente hotu hotuhodi mantein estabilidade No. koezaun komunitaria.
  7. Asegura katak sidadaun hotu – hotu,  inklui grupu vuneravel sira, hetan direitu, servisu, protesaun  no  oportunidade ne’ebé justu iha prosesu dezenvolvimentu.

Meta sira ba Dezenvolvimentu iha Suco Manapa

Vizaun no Misaun iha leten transforma hikas ba Meta sira Dezenvolvimentu iha Suco Manapa hanesan tuir mai ne’e:

  1. Aumenta produtividade agrikola no rendimentu.
  2. Fó formasaunbazika baziku kona ba agrikultura modernu no fornese fini ne’ebé kualidade
  3. Kria formasaun bazika kona ba agrikultura modernu
  4. Independensia komunidade iha jestaun ekonomi, sosial no dezenvolvimento dezenvolvidu.
  5. unidade, solidaridade, No. armonia sosial, entre familia, grupu tradisional, foinsa’e sira, No.  rezidente hotu hotuhodi mantein estabilidade No. koezaun komunitaria.
  6. Direitu servisu, protesaun no no oportunidade ne’ebé justu ba sidadaun hotu – hotu aseguradu.

Objetivu sira ba Dezenvolvimenut iha Suco Manapa nian

Meta sira ba dezenvolvimenut iha Suco Manapa nian ne’e ami defini hikas iha objetivu dezenvolvimentu nian hanesan tuir mai ne’e:

  1. Atu hasae kondisoes saúde no redus Taxa de mortalidade nian.
  2. Melhora grau abito moris saudavel, kualidade edukasaun, asesu ba água Potavel no servisu sociais, nune’e mos atu hasae oportunidade ekonomi, familia nian liu husi empoderamento ho kapasidade komunidade.
  3. Hametin relacoes sociais, entre familia ho uma lisan sira, joven, grupu feto, institusoes tradisionais, no relijioza, i garantia katak komunidade sira partisipa ho ativo iha foti desizaun ba atividade dezenvolvimento sira.
  4. Hasae kapasidade komunidade atu jere rekursu, hari ekonomi lokal no sai papel iha dezenvolvimentu liu husi formasaun, hametin grupu no empoderamento ekonomiku.
  5. Organiza ambiente rezidensial sira, hadia infrasturtura bazika sira, garante limpeza iha instalasaun publika sira, no garante ba fasilidade públiku sira ne’ebé  suporta  komunidade nia moris. 
  6. Hadi’a asesu servisu públiku ba grupu vuneravel sira inklui feto, labarik, idoso, no ema ho difisiensia, no asegura sira nia envolvimenti iha prosesu  dezenvolvimento sira hotu.

Valór sira ne’ebé Suco Manapa adopta

Koletivamente, komunidade no lideransa sira iha suco Manapa defini ona valór prinsipál sira hanesan tuir mai ne’e:

  1. Solidariadade
  2. Responsablidade Social
  3. Tranparensia
  4. Respeita ba Moris
  5. Inkluzividade

Prinsipiu Suco Manapa nian

Suco Manapa adopta mós ninia prinsípiu sira ba dezenvolvimentu nian mak hanesan tuir mai ne’e:

  1. Prinsípiu Igualidade
  2. Prinsípiu Patisipasaun
  3. Prinsípiu Tranparensia
  4. Prinsípiu Responsablizasaun
  5. Prinsípiu Justisa Social
  6. Prinsípiu Auto Konfiansa
  7. Prinsípiu Kolaborasaun
  8. Prinsípiu Boa Fé

MAPAMENTO SUCO MANAPA

ESTRUTURA LIDERANSA KOMUNITARA SUCO MANAPA

file ne’e formatu ho PDF Bele Click hodi Download….

© 2026 Autoridade Municipio Bobonaro